njemackidjeca-600x400

Učenje stranog jezika već između 4. i 6. godine života pozitivno utječe na djetetov kasniji razvoj, stvara samopouzdanje, te olakšava učenje stranog jezika u kasnije


Jeste li znali da postoji između 6000 i 7000 jezika na svijetu, od čega je oko 225 autohtonih jezika u Europi? Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi. Najmanje polovica svjetskog stanovništva je dvojezična ili višejezična, tj. govore dva ili više jezika. Dvojezičnost olakšava učenje dodatnih jezika i poboljšava proces razmišljanja.

Već u ranoj predškolskoj dobi bilo bi dobro poticati dijete da počne učiti strani jezik. Djeca tada vrlo brzo usvajaju jezike, a to im može koristiti i za bolju koncentraciju, komunikaciju, stjecanje jezičnih sposobnosti i vještina.

Stručnjaci tvrde da učenje stranog jezika već između 4. i 6. godine života pozitivno utječe na djetetov kasniji razvoj, stvara samopouzdanje, te olakšava učenje stranog jezika u kasnijoj životnoj dobi.

U mnogim vrtićima u Hrvatskoj nude se takvi programi, koje roditelji trebaju dodatno platiti, jer nisu uključeni u cijenu vrtića. Ako se radi o dva školska sata tjedno, koja se održavaju u vrijeme dok je dijete u vrtiću, cijena je najmanje 250 kuna mjesečno. Osim mogućnosti da se strani jezik uči u sklopu redovitog programa, neki vrtići imaju i posebne jezične programe, koji su izvan redovitog i koji su skuplji. Djeca u hrvatskim vrtićima, što je i očekivani podatak, najviše uče engleski, a na drugome je mjestu njemački jezik.

Prednosti učenja stranog jezika od najranije dobi

Zašto je važno da djetetu od najranije dobi omogućite da kroz igru i zabavu počne s učenjem stranog jezika? Brojna istraživanja navode kako učenje stranih jezika u ranoj dobi djeluje poticajno na razvoj jezičnih i općenito komunikacijskih vještina djece. Neka od njih navode kako usvajanje stranih jezika u predškolskom periodu može osigurati i veću akademsku uspješnost u budućnosti. Međutim, koliko se rano zapravo može početi s usvajanjem stranog jezika? Postoje li neke dobne granice?

Ako uzmemo u obzir kako sva djeca svijeta prolaze iste faze usvajanja govora i jezika te kako u predlingvističkoj fazi progovaraju glasovima koji pripadaju svim jezičnim sustavima i kako u relativno kratkom vremenu uspijevaju usvojiti složen jezični sustav materinjeg jezika zahvaljujući „urođenim sposobnostima“, zapravo ne postoji prepreka uvođenju stranog jezika već od najranije dobi.

Ipak, sposobnost usvajanja jezika razlikuje se od osobe do osobe. Kao i stupanj usvojenosti nekih drugih vještina kao što su motorička spretnost, likovnost i sl.znanje stranog jezika ovisi o nizu faktora – osobnosti, dobi, motivaciji, iskustvima, stilu učenja, socijalnim vještinama

Najbolji način učenja kroz igru

Najbolja je metoda učenja stranog jezika kroz igru, to mogu biti ples, gluma, pjesmice, crtanje, sve one aktivnosti koje dijete može pratiti, koje će mu biti zabavne i kroz koje će naučiti strani jezik, i to puno lakše, što je i dokazano, nego odrasle osobe. Učenje kroz igru je najbolji način učenja jer stvara osjetilnu povezanost koja otvara vrata novim spoznajama.

Imajući na umu interese, mogućnosti i način učenja djece vrtićke dobi, odgojitelj kao govorni model stilom poučavanja može bitno utjecati na usvajanje stranog jezika. Osobnost, socijalne kompetencije, stil poučavanja i učenj, te motivacija učitelja (odgojitelja) utječu na usvajanje stranog jezika kod djece.