images-2

Bulimija je bolest tj. poremećaj u prehrani koji u doslovnom prijevodu znači “bikova glad” (grč. riječ: bous-bik i limos-glad). Najčešće se javlja kod djevojaka u kasnijem pubertetu ili u mlađoj odrasloj dobi, dok se rijetko javlja kod muškaraca.


Bulimiju karakteriziraju epizode prejedanja tj. uzimanja velikih količina hrane – najčešće ugljikohidrata te epizode povraćanja. Razlog uzimanja ugljikohidrata (raznovrsni slatkiši, pekarski proizvodi, tjestenina) je tvar triptofan, koja se u tijelu pretvara u serotonin, kemijski spoj koji donosi osjećaj spokoja i zadovoljstva.

Nakon prejedanja dolazi do osjećaja tjeskobe, tuge i krivnje koja dovodi do faze povraćanja, uzimanja laksativa i diuretika te pretjeranog vježbanja da ne bi došlo do debljanja. Neke bulimične osobe se prejedaju čak nekoliko puta dnevno te nakon toga svaki put povraćaju.

Bulimična osoba može pojesti hrane u iznosu od 5000 kalorija dnevno, a zabilježeni su slučajevi i do 25 000 kalorija. Zbog akutnog širenja jednjaka u rijetkim slučajevima može doći i do smrti.

U 70% slučajeva osoba boluje i od bulimije i anoreksije; znači odbijanje hrane uz povremeno prejedanje tj.povraćanje, a u 30% se očituje kao čista bulimija. Bulimija je mnogo opasnija od anoreksije tj. smrtnost je veća, ponajprije zbog zdravstvenih posljedica izazvanih kombinacijom prejedanja, povraćanja i konzumiranjem laksativa.

Dolazi do oticanja želuca, gušterače, upale jednjaka, povećane žlijezde slinovnice, kvarenja zubi i bolesti desni uslijed povraćanja želučanih kiselina. Čestim povraćanjem također se troši voda i kalij u tjelesnim tkivima što izaziva poremećaj rada srca, grčenje mišića, pa čak i oduzetost.

Treba razlikovati anoreksičare koji su najčešće introventne osobe sklone potiskivanju svojih poriva, uključujući i one spolne dok su bulimičari ekstroventni tipovi ljudi koji udovoljavaju svojim potrebama često do do ekstrema, upadajući u nevolje s drogom, promiskuitetnim ponašanjem, krađom po trgovinama ili nekontroliranim kupovanjem.

Uzroci

Zasad nije utvrđen točan uzrok anoreksije ili bulimije, no istraživanja ističu neke biološke i psihološke čimbenike. Postoje naznake da se poremećaji stvaraju u hipotalamusu, dijelu mozga koji detektira opasnost za čovječje tijelo odnosno hipotalamus pogrešno „vidi“ težinu tijela te potiče lučenje stresnih hormona odnosno tjeskobu te dolazi do gladovanja.

Posebno u današnjem svijetu lako dolazi do krive slike u glavi gjde mediji i društvo ističu isključivo vitkost kao imperativ. Također jedan od okidača mogu biti pritisci i sukobi unutar obitelji, kada se od mlade osobe očekuje previše a ona s druge strane smatra da ne ispunjava njihova očekivanja. Mtreba naglasiti da čak oko polovica bulimičarki ima iskustvo zlostavljanja u djetinjstvu.

Kako prepoznati bulimičnu osobu

prejedanje
-strah od debljanja; neprestalno razmišljanje o hrani
-osjećaj gladi
-kriomice konzumiranje hrane
-kašnjenje ili nedolazak menstruacije
-ispucale usne
-kroničan plik na prstima tik ispod zgloba
-problemi sa štitnjačom
-nabreknuća na donjem dijelu ušiju ili tik ispod podbratka
-gubitak zubne cakline
-česte promjene raspoloženja
-depresivnost
-nisko samopoštovanje
-istovremeno uzimanje lijekova i alkohola

Liječenje

Opomene i molbe obitelji i prijatelja da osoba prestane sa bulimičnim ponašanjem najčešće nemaju učinka ili imaju posve suprotan učinak.

Stručna osoba – liječnik, psihijatar ili psiholog, će postaviti dijagnozu ako se bulimične epizode događaju najmanje dva puta tjedno neprestalno u 3 mjeseca. Najčešće se počinje sa individualnom psihoterapijom te edukacijom o prehrani.

Na terapijama se analizira ponašanje i radi na njegovoj promjeni, izbacuju negativne misli i pokušava se doznati uzrok takvog ponašanja. Kod grupne terapije, uključuje se obitelj i drugi pojednici koji su za tu osobu važni. Neka istraživanja su pokazala da oko 1,1% do 4,2% žena u svijetu tijekom života prolazi kroz bulimičnu fazu.

izvor: e-zena.hr